Sedmog srpnja 2026. u Zagrebu je predstavljeno drugo izdanje Nekretninskog pulsa, zajedničkog projekta Zagrebačke banke i Arhivanalitike, odnosno Ekonomskog laba. Analizu potpisuju ekonomski analitičari Velimir Šonje i Ivica Brkljača, uz suradnju Hrvoja Dolenca, direktora makroekonomskih i tržišnih analiza u Zagrebačkoj banci. Publikacija izlazi četiri puta godišnje i u cijelosti je besplatno dostupna na stranicama Zagrebačke banke i Arhivanalitike, što je čini korisnim alatom za agencije koje klijentima žele ponuditi argumentaciju potkrijepljenu podacima, a ne samo dojmovima s terena.
Za razliku od izvještaja koji se oslanjaju na apsolutne cijene po kvadratu, autori su se svjesno usmjerili na trendove: prema njihovom obrazloženju, apsolutni podaci o cijenama u Hrvatskoj kasne i po godinu dana, pa manje pouzdano oslikavaju trenutno stanje na terenu.
Središnji nalaz drugog izdanja jasan je: u prvom tromjesečju 2026. cijene stambenih nekretnina porasle su 14,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Usporavanja rasta cijena, dakle, još nema. Istodobno, broj i ukupna vrijednost kupoprodajnih transakcija u padu su, što potvrđuje sliku tržišta koje raste u cijeni, ali usporava u obujmu prometa. Za posrednike to znači da će sve više klijenata dolaziti s pitanjem zašto stanovi poskupljuju dok se istodobno manje prodaje, pa je ova brojka dobar argument u razgovoru o realnim očekivanjima prodavatelja.
Indeksi priuštivosti nekretnina (IPN) početkom 2026. blago su se poboljšali, no slika nije jedinstvena. Priuštivost rabljenih stambenih objekata i dalje ima blago padajući trend, dok priuštivost novogradnje raste: prema analizi, u prvom tromjesečju 2026. bila je gotovo 3 posto bolja nego u istom razdoblju prethodne godine. Problem je, kako ističu autori, u tome što je novih izgrađenih stanova još uvijek premalo u odnosu na potražnju. Ponuda novogradnje u Hrvatskoj ostaje otprilike 30 posto ispod razina zabilježenih 2008. godine, pa i poboljšana priuštivost novogradnje djeluje na relativno malom broju jedinica.
Jedan od zanimljivijih nalaza tiče se izdanih građevinskih dozvola. Krajem 2025. zabilježen je nagli skok kvadrata korisne površine u novoizdanim dozvolama, a početkom 2026. jednako nagli pad. Autori naglašavaju da te oscilacije nisu posljedica građevinskog ciklusa, nego prilagodbe administracije i investitora na novi zakonski okvir prostornog planiranja i graditeljstva, uz dodatan utjecaj donošenja Generalnog urbanističkog plana u Zagrebu. Već u travnju 2026. izdavanje dozvola vratilo se u normalu, a promatrano kroz dvanaestomjesečni pomični prosjek, kretanje ostaje blizu nule. Za agencije koje savjetuju investitore u novogradnju, ovo je koristan podsjetnik da privremeni zastoji u dozvolama ne znače nužno strukturni problem, nego prijelazno razdoblje prilagodbe propisima.
Nekretninski puls posrednicima daje tromjesečnu, provjerenu podlogu za razgovor s klijentima o realnim cijenama i rokovima prodaje, umjesto oslanjanja isključivo na oglase konkurencije. Tri su poruke koje agencije već sada mogu prenijeti klijentima:
Agencije koje redovito prate ovakve tromjesečne analize i te podatke bilježe uz svaki nalog u svom CRM sustavu, lakše dokazuju klijentima realnu procjenu vrijednosti nekretnine. O tome kako precizna procjena utječe na rast cijena i uspjeh posrednika, pisali smo i u članku kako agencije utječu na rast cijena nekretnina, a širi kontekst tržišta 2026. donosi i naš pregled tko još kupuje i kako se financira.
MyRE CRM sustav uz svaki nalog omogućuje bilježenje tržišnih pokazatelja i povijesti cijena po lokaciji, pa agenti imaju argumente pri ruci kad klijentu objašnjavaju realnu cijenu nekretnine. Funkcionalnost pregled tržišta omogućuje da se ovakvi kvartalni podaci povežu izravno s bazom nekretnina, bez ručnog pretraživanja izvještaja prije svakog sastanka s klijentom.
Nekretninski puls je besplatna kvartalna analiza tržišta nekretnina i građevinarstva u Hrvatskoj, koju zajednički izrađuju Zagrebačka banka i Arhivanalitika, odnosno Ekonomski lab.
Prema Nekretninskom pulsu, cijene stambenih nekretnina u prvom tromjesečju 2026. porasle su 14,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, uz istodobni pad broja i vrijednosti transakcija.
Prema analizi, broj novoizgrađenih stanova otprilike je 30 posto ispod razina zabilježenih 2008. godine, a dodatno usporavanje u prvim mjesecima 2026. izazvala je prilagodba na novi zakonski okvir prostornog planiranja i graditeljstva te donošenje Generalnog urbanističkog plana u Zagrebu.
Publikacija je dostupna besplatno na stranicama Zagrebačke banke i Arhivanalitike, a izlazi četiri puta godišnje.
Izvori: Zagrebačka banka, Nekretninski puls, Arhivanalitika, Nekretninski puls br. 2.